{"id":184,"date":"2014-09-19T13:06:55","date_gmt":"2014-09-19T11:06:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pplr-otokcres.info\/?p=184"},"modified":"2014-09-19T13:06:55","modified_gmt":"2014-09-19T11:06:55","slug":"restauracija-gradskih-vrata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/?p=184","title":{"rendered":"Restauracija gradskih vrata"},"content":{"rendered":"

\"Porta<\/a><\/p>\n

Pro\u0161log tjedna zapo\u010deli su konzervatorsko-restauratorski radovi na Porta Marcelli<\/em>, glavnim kopnenim vratima nekada\u0161njeg renesansnog obrambenog sustava grada Cresa. Planirano je da radovi budu dovr\u0161eni do po\u010deka idu\u0107e turisti\u010dke sezone. Sredstva za investiciju u iznosu od 300.000 kuna Grad Cres je dobio od talijanske Regije Veneto, koja sufinancira dvije tre\u0107ine investicije i od Ministarstva kulture RH, koje sufinancira ostatak. Konzervatorsko-restauratorske radove obavit \u0107e Hrvatski restauratorski zavod, a radove gra\u0111evinske sanacije lokalna gra\u0111evinska tvrtka “Gramato\u0161”.<\/p>\n

Sli\u010dan model sufinanciranja i isti izvo\u0111a\u010di kori\u0161teni su pro\u0161le godine kada je restaurirana i Porta Bragadina<\/em>. Ti su radovi rezultirali bitno druga\u010dijim izgledom vrata \u0161to je iznenadilo mnoge mje\u0161tane i stalne goste Cresa. Naime, pro\u010delje vrata se sada isti\u010de bjelinom kamena, a stra\u017enji i bo\u010dni dijelovi vapnenom \u017ebukom koja zbog svoje svijetle boje djeluje neuobi\u010dajeno.<\/p>\n

Obratili smo se stoga Tei Su\u0161anj Proti\u0107 iz Konzervatorskog odjela u Rijeci i Osanni \u0160a\u0161inka iz Hrvatskog restauratorskog zavoda koje su nam iznijele nekoliko zanimljivosti o povijesti obrambenog sustava grada Cresa te o razlozima i na\u010dinu restauracije gradskih vrata.<\/p>\n

Glavna kopnena vrata, Porta Marcella<\/em> i mala kopnena vrata, Porta Bragadina<\/em>, ostaci su renesansnog obrambenog sustava grada Cresa. Izgradnja vrata odvijala se paralelno s gradnjom obrambenih zidina, a dovr\u0161ena je osamdesetih godina 16. stolje\u0107a. Na\u017ealost, dio zidina uklonjen je u 19. stolje\u0107u, a dio iza Drugog svjetskog rata. Uz navedena kopnena gradska vrata o\u010duvan je samo dio sjevernog zida, dio zapadnog zida uz nekada\u0161nja vrata Sv. Nikole, sjeveroisto\u010dna kula i gradska vrata prema luci (toranj sa satom).<\/p>\n

Stilski, creska gradska vrata pripadaju renesansnom jeziku obrambene arhitekture koja se u drugoj polovici 16. stolje\u0107a gradi u dalmatinskim gradovima, a pod utjecajem ideja Sebastiana Serlia i njegova traktata Extraordinario libro di Architettura. <\/em>Prema arhivskim knjigama tro\u0161kova izgradnje zidina (Libri della Fabbrica delle Mura<\/em>), pohranjenim u Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci, gradska su vrata izgra\u0111ena kamenom iz Rovinja. To je vapnenac, naj\u010de\u0161\u0107e bijelo-\u017eu\u0107kasti kamen, poznat pod nazivima Giallo d’Istria, Pietra d’Istria, Bianco-giallastro, Avorio.<\/em> Kamen iz okolice Rovinja je opisan po\u010detkom 17. stolje\u0107a i kao pietra bianca fine. <\/em>Zbog svojihposebnih karakteristika istarski kamen je ugra\u0111en i u brojne gra\u0111evine u Veneciji i cijeloj Italiji (dijelovi Du\u017edeve pala\u010de u Veneciji, Ponte di Rialto i sl.).<\/p>\n

Creska gradska vrata nastala su prema nacrtima pristiglim iz Venecije, a izvodili su ih lokalni kameno-klesari koji su suvereno vladali renesansnim i maniristi\u010dkim stilskim jezikom. Isti\u010du se kao sa\u010duvani primjeri renesansne obrambene arhitekture na Jadranu te kao svjedo\u010danstvo \u201ezlatnog doba\u201c grada Cresa kada je izgra\u0111ena ve\u0107ina javnih i sakralnih gra\u0111evina. Povod njihovoj obnovi bila je prijeko potrebna za\u0161tita od propadanja koje je u posljednje vrijeme bilo sve o\u010ditije. Dodatni rezultat obnove jest povrat njihova izgleda u stanje s kraja 16. stolje\u0107a, no samo po tonu kamena, tonu i sastavu \u017ebuke, debljini sljubnica, dok je tekstura kamena zadr\u017eana u zate\u010denom stanju jer je djelovanje stoljetnih one\u010di\u0161\u0107enja i erozije nepovratno nagrizlo njegovu povr\u0161inu. Daljnje zadr\u017eavanje raznih naslaga s vremenom bi dodatno izmijenilo povr\u0161inu kamena koja postupno degradira, postaje rupi\u010dasta, raspucala ili se u krajnjem stupnju razlistava i odlama.<\/p>\n

Zbog toga su restauratorskim zahvatom na vratima Porta Bragadina<\/em> uklonjene naslage one\u010di\u0161\u0107enja, naknadnih \u017ebuka i \u017eeljeznih elemenata koji su ugro\u017eavali strukturu kamena. Cementni mort je uklonjen jer ubrzava propadanje kamena zbog nedostatka elasti\u010dnosti i zadr\u017eavanja vlage \u0161to uzrokuje stvaranje pukotina i topivih soli. Ispod slojeva cementnih \u017ebuka, u dubljim slojevima sljubnica, prona\u0111en je sloj izvornog svijetlog vapnenog morta. \u017deljezni elementi (trnovi, \u010davli, kuke) su uklonjeni zbog korozije koja uzrokuje pucanje i odlamanje kamena.<\/p>\n

Uklonjena su i organska one\u010di\u0161\u0107enja jer biolo\u0161ki obra\u0161taj (li\u0161ajevi, plijesni, mahovine i sl.) tako\u0111er uzrokuje eroziju kamena putem kemijskih i fizi\u010dkih procesa njegove razgradnje. Na povr\u0161ini kamena zate\u010deni su \u017eivi mikroorganizmi (\u017euti li\u0161ajevi) i izumrli mikroorganizmi, (tzv. sive kore koje su prekrivale ve\u0107e povr\u0161ine kamena). Osim toga zate\u010dena su i anorganska one\u010di\u0161\u0107enja, tzv. crne kore (tamne inkrustacije) koje sadr\u017ee soli koje ubrzavaju kemijski proces razgradnje materijala. Tamnu boju daju im \u010destice \u010da\u0111e. \u010ci\u0161\u0107enje povr\u0161ine kamena provedeno je isklju\u010divo radi njegove za\u0161tite od daljnjeg propadanja. U postupku restauracije izvedena je i sanacija mehani\u010dkih o\u0161te\u0107enja na odlomljenim mjestima i ve\u0107im pukotinama kako bi se sprije\u010dilo nakupljanje i prodiranje vode u konstrukciju.<\/p>\n

Sanacija zida koji uokviruje vrata izvedena je po istom na\u010delu kao i zahvati na samim vratima. Taj zid naime predstavlja ostatak bedema koji je gra\u0111en nepravilnijim kamenom, a nakon ru\u0161enja bedema naknadno je zapunjavan opekom i u kona\u010dnici pre\u017ebukan cementnim mortom. Zbog toga je sa zida uklonjena sekundarno nanesena cementna \u017ebuka koja, zbog nedostatka elasti\u010dnosti i zadr\u017eavanja vlage, uzrokuje propadanje izvornih slojeva vapnenih \u017ebuka i kamene gra\u0111e. U postupku sanacije zid je o\u017ebukan materijalom koji je sukladan nalazima izvornog veziva u sljubnicama (svijetli vapneni mort). Stra\u017enje lice zida o\u017ebukano je u cijelosti kako bi se sprije\u010dilo prodiranje vode u strukturu zida. Bo\u010dne strane, koje u su\u0161tini predstavljaju presjek uklonjenog gradskog bedema, \u017ebukane su neravnomjerno, zapunjavanjem ve\u0107ih uleknu\u0107a, tako\u0111er zbog sprje\u010davanja prodora vode. Na bo\u010dnim stranama dijelom je ostala vidljiva i kamena gra\u0111a zida \u0161to je rezultat njegove nepravilnosti s obzirom da je nastao ru\u0161enjem bedema.<\/p>\n

Navedeni postupak primijenit \u0107e se i prilikom restauracije i sanacije Porta Marcelle <\/em>tako da \u0107e i ona po zavr\u0161etku radova dobiti novo, svjetlije ruho. Mo\u017eda \u0107e nam trebati neko vrijeme da se priviknemo na novi izgled gradskih vrata, ali imajmo na umu da \u0107e on sada biti mnogo sli\u010dniji njihovom izvornom izgledu iz 16. stolje\u0107a.<\/p>\n

<\/fb:like><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161log tjedna zapo\u010deli su konzervatorsko-restauratorski radovi na Porta Marcelli, glavnim kopnenim vratima nekada\u0161njeg renesansnog obrambenog sustava grada Cresa. Planirano je da radovi budu dovr\u0161eni do po\u010deka idu\u0107e turisti\u010dke sezone. Sredstva za investiciju u iznosu od 300.000 kuna Grad Cres je dobio od talijanske Regije Veneto, koja sufinancira dvije tre\u0107ine investicije i od Ministarstva kulture RH, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":187,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6,1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=184"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":188,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions\/188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/187"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pplr-otokcres.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}